ŠKOLA ZNANJA

MAPIRANJE DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

EDUKACIJSKI ‘STUDY TABLE’




UVODNIK


Projekat “Škola znanja: Mapiranje dejtonskog mirovnog sporazuma” začet je 2000. godine kada su Miran Norderland i FAMA tim dobili odobrenje ambasadora Richarda Holbrooka i njegove izdavačke kuće “Random House” da koriste njegovu knjigu “Završiti rat” radi kreiranja FAMA albuma pod nazivom „Dejtonski mirovni sporazum: mapiranje pregovora”. Cilj projekta bio je da se vizualizira i kontekstualizira put do Daytona pomoću mapiranja američke “šatldiplomatije” i mirovnih pregovora u Daytonu na način da budu pristupačni široj javnosti.

Bosanski rat se smatra “najvećim kolektivnim neuspjehom Zapada (u Evropi) od 1930ih godina”. Ovo je priča o tome kako su Sjedinjene Države predvodile napore da se zaustavi rat u Bosni i da se osmisli Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine.

Dejtonski mirovni sporazum nije samo mirovni sporazum koji je očuvao stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini; on je prilika da se uči o tome kako nastaju ovakvi sporazumi. Nadamo se da će ovaj Edukacijski “Study Table” omogućiti kontekstualizaciju i vizualizaciju događaja koji su obilježili kraj 20. stoljeća i koji i danas nastavljaju da formiraju budućnost Bosne i Hercegovine.

Richard Holbrooke u svojoj knjizi ‘Završiti rat’ je rekao:

Iako su Sjedinjene Države posmatrale balkanske ratove kao evropski problem, Washington ipak odlučuje da sredinom 1995. godine pokrene posljednje intenzivne pregovore. Predsjednik Clinton odredio je strategiju i imenovao američki pregovarački tim predvođen ambasadorom Richardom Holbrookom.

* * *

S rasporedom putovanja koji se mijenjao svakih nekoliko sati, kretali smo se Evropom tako nepredvidivo da u Washingtonu često nisu znali gdje smo, pri tome imajući na umu bombradovanje i činjenicu da smo sada išli na sve ili ništa.

* * *

To je hodanje po tankoj žici bez zaštitne mreže. Mnogo rada prethodi prije ulaska u takvo sve ili ništa okruženje. Stoga, mjesto za mirovne pregovore moralo je biti odgovarajuće, a ciljevi američkog pregovaračkog tima jasno definisani:

• Pretvoriti šezdesetodnevno primirje u trajni mir
• Postići dogovor o multietničkoj državi
• Nećemo legitimizirati srpsku agresiju ili ohrabrivati hrvatsku aneksiju

Posljedice neuspjeha su velike. Ali ukoliko su preduslovi dobri, onda Dayton može polučiti značajne rezultate. Stoga, Dayton ima suvremenu relevantnost jer je bio uspješan; ukratko – završio je rat!

RAT U BOSNI I HERCEGOVINI 1992-1995


Trećeg marta 1992. godine, nakon održanog referenduma, Bosna i Hercegovina je proglasila nezavisnost, a Sjedinjene Američke Države i Evropska unija priznale su je 6. aprila.

Uz podršku Beograda i Jugoslovenske narodne armije, bosanski Srbi zauzeli su preko 65% bh. teritorije sa koje su protjerani bosanski Muslimani i Hrvati. Ubrzo su se pokrenuli i Hrvati, odbacujući autoritet bosanske vlade proglasivši svoju republiku uz podršku Hrvatske. Pod pritiskom Washingtona, „rat unutar rata“ između Hrvata i Muslimana zaustavljen je 1994. godine.

Tokom rata, masovno nasilje pokrenulo je etničko čišćenje, deportacije, ubistva, mučenja, otvaranje koncentracionih logora, razaranje sela i infrastrukture, opsade gradova, uništenje kulturnih i vjerskih spomenika i genocid. Procjenjuje se da je ubijeno više od 100,000 ljudi i da je dva miliona ljudi, više od polovine stanovništva, bilo prisiljeno da napusti svoje domove. Krajem 1995. godine, pred rastućim grozotama i novim prijetnjama bosanskih Srba, Sjedinjene Američke Države odlučile su poduzeti završne, ubrzane pregovore.

PREKRETNICA: LJETO 1995.


AMERIČKA 'ŠATL DIPLOMATIJA'


NATO zračni udari učinili su diplomatiju jednostavnijom, kao što je odbijanje da se ranije upotrijebi sila učinilo diplomatski uspjeh nemogućim. Alijansa je sada bila ujedinjena, predsjednik Clinton bio je odlučan, a prevaziđene su sve prepreke za korištenje sile. Istovremeno, Milošević je nestrpljivo čekao ukidanje ekonomskih sankcija koje su nametnute Jugoslaviji. (Madeleine Albright)

Shuttle diplomatija je djelovanje vanjske strane u ulozi posrednika između učesnika (ili među učesnicima) u sporu, bez direktnog kontakta strana. Proces podrazumijeva stalno putovanje (“šatlovanje”) posrednika, od lokacije jedne strane u sporu do lokacije druge strane.

S rasporedom putovanja koji se mijenjao svakih nekoliko sati, kretali smo se Evropom tako nepredvidivo da u Washingtonu često nisu znali gdje smo, sve vrijeme imajući na umu bombradovanje i činjenicu da smo sada išli na sve ili ništa. (Richard Holbrooke)

DELEGACIJE STIŽU U DEJTON


PREGOVORI U DEJTONU


Bilo je više od 30 primirja i sporazuma u Bosni prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svi su propali. Do početka pregovora u vojnoj bazi Wright-Patterson rat u Bosni je prerastao u najgori rat u Evropi nakon 1945. godine. Poslije 18 sedmica provedenih u vihoru šatldiplomatije, u Dayton je pristiglo devet delegacija.

* * *

“Dayton” je u jezik ušao kao kratica za posebnu vrstu diplomatije: zaključati sviju dok ne postignu dogovor.

* * *

Američki pregovarači su postigli prihvatanje sljedećih principa: da Bosna i Hercegovina treba ostati jedinstvena i neovisna država; da će NATO provoditi mir; i da će međunarodna civilna administracija pokrenuti obnovu zemlje. Tokom pregovora izneseni su ambiciozni ciljevi za održavanje izbora, povratak izbjeglica i ujedinjenje zemlje.

* * *

Dana 21.11.1995. lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske dogovorili su se da zaustave rat. (Richard Holbrooke)

DOLAZAK IFOR TRUPA U BiH


POST-DEJTONSKA BOSNA I HERCEGOVINA


Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma formirano je „Vijeće za implementaciju mira“ na Londonskoj konferenciji (8.-9.12.1995.), a Sporazum je zvanično potpisan u Parizu (14.12.1995.). Time su stvoreni uslovi da u Bosnu i Hercegovinu 20.12.1995. pristignu Snage za implementaciju mira (Implementation Force - IFOR) koje je predvodio NATO. Pod kodnim imenom „Operacija zajednički poduhvat“, više od 60.000+ trupa bilo je zaduženo za implementaciju vojnog aspekta mirovnog sporazuma.

S jedne strane mirovni sporazum je postigao svoju neposrednu svrhu okončavši krvoproliće, a s druge strane zamrznuo je etničke podjele i ostavio iza sebe izezetno kompleksan sistem vlasti što je uveliko otežalo upravljanje državom. Danas, Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta: Federacija BiH (koja je nadalje podijeljena na 10 kantona) i Republika Srpska. Brčko Distrikt, kao multi-etnička administrativna jedinica samouprave, formalno je sastavni dio oba entiteta.

LISTA UČESNIKA